Od 126 kontrolisanih pržionica kafe širom Srbije, koji proizvode, i u promet stavljaju proizvode od kafe, pet je koristilo surogate u svojoj robi, pokazala je najnovija kontrola poljoprivredne inspekcije Ministarstva poljoprivrede.Neodgovorni proizvođači su time potrošače dovodili u zabludu, jer su umesto pržene mlevene kafe, kupovali mešavine raznih dodataka. Kod svakog drugog malog proizvođača utvrđena je određena neusaglašenost, a u devet slučajeva upravo zbog takvih nedostataka zabranjen je dalji promet, dok se oni ne otklone, kažu u Inspekciji.
Od 126 kontrolisanih pržionica kafe širom Srbije, koji proizvode, i u promet stavljaju proizvode od kafe, pet je koristilo surogate u svojoj robi, pokazala je najnovija kontrola poljoprivredne inspekcije Ministarstva poljoprivrede. Neodgovorni proizvođači su time potrošače dovodili u zabludu, jer su umesto pržene mlevene kafe, kupovali mešavine raznih dodataka.
- Kod svakog drugog malog proizvođača utvrđena je određena neusaglašenost, a u devet slučajeva upravo zbog takvih nedostataka zabranjen je dalji promet, dok se oni ne otklone - kažu u Inspekciji.
Prisustvo raznih surogata u kafi utvrđeno je kod SZTGUR "Biseri" iz Aranđelovca, "Sandra prestiž plus", takođe iz Aranđelovca, "Marko kafa" d.o.o iz Kragujevca, Z.T.R. i agencija Fontana fruit, ADDS iz Pančeva, "Centar M" iz Nakova, kod Kikinde.
Prema Pravilniku o kvalitetu sirove kafe, proizvodima od kafe, surogatima od kafe i srodnim proizvodima, propisano je da ukoliko se surogati koriste, proizvođač je dužan da to i naznači na deklaraciji.
- Rešenjem inspektora izriče se zabrana prometa kafe, koja sadrži surogate, a da proizvođač to nije naznačio u deklaraciji - naglašavaju inspektori.
Kontrolisanje proizvođača kafe, kako kažu, usledilo je kako bi se proverio uspostavljen sistem bezbednosti hrane, uslovi higijene i sledljivosti, uključujući i uzorkovanje na prisustvo surogata i usklađenost deklaracije sa važećim Pravilnikom.
Po stanovniku 4,5 kilograma
Godišnja potrošnja kafe po stanovniku iznosi 4,5 kilograma. U Srbiji se proda oko 33.000 tona crnog zrna. Razlog zbog kojeg se u Srbiji ne pije više instant kafe i espresa treba tražiti u činjenici da su te vrste kafe na srpsko tržište stigle tek pre dvadesetak godina.